Lavanda

Lavanda, grmolika mediteranska biljka stigla s grčkih otoka, nosi sa sobom povijest dugu 2500 godina. U to vrijeme otkriveno je i imenovano tridesetak vrsta i dvjestotinjak podvrsta i sorata lavande. Pridavala su joj se razna svojstva i čovjek ju je upotrebljavao u razne svrhe: od kulinarstva, do medicine, higijene tijela ili rublja. Jedni su lavandu smatrali cvijetom nevinosti i čednosti, dok su joj drugi pridavali jaka afrodizijacka svojstva. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara. A neke je, poput francuskog kralja Charlesa IV, koji je uvijek sa sobom na putovanja nosio jastuke punjene lavandinim cvijetom, blago uspavljivala.

Stari su Rimljani upotrebljavali lavandino eterično ulje u kupkama jer je ono stimuliralo regeneraciju kože. U prvim pak su kršćanskim zajednicama vješali stručak lavande na ulazna vrata jer su vjerovali da ih štiti od uroka i zlih sila, te je drevno vjerovanje u narodima da lavanda, njezina sadnja i upotreba donose sreću.

Lavanda je, dakle, biljka "čarobnih" svojstava, s tisućama blagotvornih učinaka na ljude i ljudsko zdravlje. U današnje vrijeme, vrijeme visokih tehnologija i nevjerojatnih medicinskih dostignuća nije teško zaboraviti, a niti posumnjati u djelotvornost pripravaka iz kuhinje Majke Prirode, no uz malo truda i kad pokušamo, lako ćemo zaključiti da ništa neće uspavati bebu poput malog jastučića punjenog lavandinim cvijetom pokraj uzglavlja, niti će išta otjerati moljce kao što ih tjera lavandina loptica.